Piše: Jovana Hadžić, SportUM
Sigurno ste puno puta čuli pojam “mentalno zdravlje” ali da li znate šta je to i kako ga očuvati? Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. U kontekstu sporta, mentalno zdrav sportaš ostvaruje maksimum svojih mogućnosti, može se nositi s pritiskom takmičenja, marljivo trenira i napreduje. To su idealne okolnosti. Međutim sportaši često nailaze na mnoštvo prepreka u svojoj karijeri koje mogu negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Samo neki od rizičnih faktora u sportu su: pretreniranost i sagorijevanje, povrede, pritisak takmičenja, prelazak u drugi klub, loš odnos sa trenerom ili suigračima, pritisak zbog izvedbe, nezadovoljstvo karijerom, završetak karijere, korištenje psihoaktivnih sredstava (doping)… Problemi sa mentalnim zdravljem kod sportaša mogu nastati i zbog stvari koje nisu vezane isključivo za sport kao npr. smrt voljene osobe, loši odnosi sa porodicom, financijski problemi… Vrlo je važno brinuti o svom mentalnom zdravlju kako bi se što bolje nosili sa problemima koje karijera i život nose sa sobom. Sportski psiholog može pomoći sportašu ponajviše u domeni prevencije narušavanja mentalnog zdravlja, ali i kroz proces savjetovanja u slučaju da dođe do određenih teškoća u psihosocijalnom funkcioniranju.
Problemi sa mentalnim zdravljem su dosta česti u općoj populaciji, svaka četvrta osoba ima probleme sa mentalnim zdravljem. Prema istraživanju koje je proveo Sindikat profesionalnih nogometaša (FIFPro) čak 20-35% aktivnih igrača fudbala navodi da ima probleme sa mentalnim zdravljem.
Svjetska pandemija koja nas je zadesila prošle godine je onemogućila normalan rad sportašima i imala je jako negativan utjecaj na mentalno zdravlje velikog broja sportaša. Broj fudbalera sa simptomima depresije udvostručio se za vrijeme pandemije COVID-19. FIFPro je proveo anketu o utjecaju pandemije na fudbalere. Rezultati ankete su pokazali da 13% igrača ima simptome depresije (prije koronavirusa imalo ih je 6%), a 16% simptome anksioznosti, dok su kod igračica simptomi anksioznosti uočeni kod 18% njih, a simptomi depresije kod njih 22% (prije koronavirusa 11%). Jedan primjer od prošle godine je Josip Iličić koji je zbog depresije morao napustiti klub i posvetiti se mentalnom zdravlju. U zadnjoj utakmici prije pauze zbog epidemije koronavirusa, Iličić je s četiri gola demolirao Valenciju u uzvratnoj utakmici osmine finala Lige prvaka. Prije nego je sezona stala, Iličić je bio jedan od najkreativnijih igrača u Europi s 2,6 ključnih dodavanja i 2,7 driblinga po utakmici, a za Atalantu je dao 21 gol i imao 9 asistencija. Nakon pauze, u prvoj utakmici protiv Lazija je ušao s klupe i nije odigrao ništa, protiv Udinesea opet nije odigrao ništa, onda je protiv Napolija cijelu utakmicu ostao na klupi, a u iduće tri opet nije bio blizu razine na kojoj je igrao zadnjih godina. Na kraju je Atalanta oslobodila Iličića obveza u zadnjih šest kola Serie A i pustila ga nazad u Sloveniju kako bi mogao raditi na svom mentalnom zdravlju. Problemi sa mentalnim zdravljem se mogu dogoditi svakome i važno je na vrijeme potražiti pomoć
Sada dolazimo do pitanja kako očuvati mentalno zdravlje?! Preporuka je konstantno raditi na psihološkoj pripremi kako bi se spriječili neželjeni učinci koji dolaze sa stalnim takmičenjima i ometajućim faktorima u karijeri (promjena trenera, kluba, financijska nestabilnost…) te kako bi se stekao imunitet na prijetnje mentalnom zdravlju. Najbolji projekat na kome ćeš ikada raditi si TI! Zbog toga izdvoji vrijeme za psihološku pripremu i rad na sebi.
